Koncem listopada ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, predstavljajući zakonske izmjene o prihvatu stranih radnika, iznio je podatak da je u Hrvatskoj više od 120 tisuća stranih radnika iz trećih zemalja te 10 tisuća iz država članica EU-a.
Božinović je također
izvijestio da je do listopada ove godine izdano čak 171.140 dozvola za
boravak i rad stranaca, što je skoro stotinu tisuća dozvola više nego
prije tri godine. Tržište rada u Hrvatskoj očito vapi za radnicima. Istodobno,
nezaposlenih je nešto više od 87 tisuća i takva niska nezaposlenost nije
zabilježena još od početka 1990-ih, piše N1 televizija. Ukratko, posla ima i
posvuda se traže radnici. U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) kažu
da je u razdoblju od siječnja do listopada nedostajalo 232.157 radnika. Najveća potražnja zabilježena je u djelatnosti zdravstvene zaštite i
socijalne skrbi. Ondje se traži 37.080 radnika, što je 16 posto u
ukupnom broju traženih radnika. “Navedeno se u prvom redu odnosi na djelatnost bolnica te djelatnost medicinske i stomatološke prakse”, rekli su nam u HZZ-u. Slijedi sektor obrazovanja u kojemu postoji potreba za 32.722 radnika
(14,1 posto u ukupnom broju), a od toga čak 75 posto odnosi se na
radnike u predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju. Na trećem mjestu
po broju traženih radnika je prerađivačka industrija. Tamo se traži više
od 29.000 radnika, najviše u proizvodnji prehrambenih proizvoda te
proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme. Gledano po zanimanjima, najtraženiji su prodavači, čistačice,
medicinske sestre, radnici za pomoć u kući te konobari. Prema razini
obrazovanja, najveći udio traženih radnika odnosi se na osobe sa
završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od tri godine te
školom za KV i VKV radnike. Na pitanje koja su zanimanja najdeficitarnija, a koja suficitarna, iz
HZZ-a odgovaraju da je teško generalizirati jer se potrebe tržišta rada
značajno razlikuju od regije do regije. Ipak kažu kako kontinuirano nedostaje radnika u zdravstvu (medicinske
sestre, tehničari i laboratorijski tehničari), prerađivačkoj industriji
(bravari, tokari…), u djelatnosti popravka motornih vozila
(automehatroničari, automehaničari…), u djelatnosti pripreme i
usluživanja hrane (konobari i kuhari) te građevinska zanimanja poput
zidara, fasadera, vodoinstalatera ili električara. Od visokoobrazovanih
zanimanja nedostaje stručnjaka za matematiku, fiziku, elektrotehniku,
strojarstvo, građevinu, medicinu i farmaciju, logopediju i
rehabilitaciju. Opća bolnica u Koprivnici objavila je u ponedjeljak javni natječaj kojim traži 27 novih radnika S druge strane, među nezaposlenim osobama u evidenciji HZZ-a krajem
listopada najviše je čistačica, administrativnih službenika, prodavača,
radnika na održavanju te ekonomskih službenika. Među nezaposlenima
najveći je udio osoba sa srednjoškolskim obrazovanjem, njih čak 60
posto. U nastavku donosimo popis deset djelatnosti s najvećim manjkom radnika te popis deset najtraženijih zanimanja. NAJVEĆI MANJAK RADNIKA Zdravstvena zaštita i socijalna skrb (37.080) Prodavač/prodavačica (15.314)
Obrazovanje (32.772)
Prerađivačka industrija (29.151)
Trgovina na veliko i na malo (24.087)
Pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane (21.058)
Građevinarstvo (19.982)
Javna uprava i obrana; Obvezno socijalno osiguranje (15.028)
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (13.776)
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (8.250)
Prijevoz i skladištenje (8.158)
NAJTRAŽENIJA ZANIMANJA
Čistač/Čistačica (12.007)
Medicinska sestra/medicinski tehničar (11.574)
Radnik/radnica za pomoć u kući (8.375)
Konobar/konobarica (8.324)
Odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece (7.105)
Kuhar/kuharica (5.768)
Suradnik/suradnica u praktičnoj nastavi (4.234)
Administrativni službenik/službenica (4.208)
Skladištar/skladištarka (4.050)